Opismenjavanje kod Hrvata u Bosni i Hercegovini u prvoj polovici 20. stoljeća
Kulturno-povijesni ogled
DOI:
https://doi.org/10.63714/issn.3029-4339.2025.21.1.187Ključne riječi:
analfabetski tečajevi, Fra Didak Buntić, Napredak, opismenjavanje, Rudolf Herceg, Seljačka sloga, Seljačke školeSažetak
U seljačkim školama fra Didaka Buntića za šest godina njihova postojanja (1911.–1917.) čitati i pisati je naučilo oko 14.000 hercegovačkih Hrvata. Ovaj istinski pučki pokret, ponikao u muci i bijedi obespravljenih hercegovačkih seljaka, postavio je temelje masovnog opismenjavanja Hrvata u Bosni i Hercegovini, s kojim će tri desetljeća kasnije nastaviti Napredak. U masovnim kampanjama koje je 1937.–1941. proveo Napredak u suradnji sa zagrebačkom Seljačkom slogom opismenjeno je oko 100.000 ljudi u Bosni i Hercegovini. Uspjeh ovih pothvata time je veći što se upornim zalaganjem svih aktera uspio stvoriti prisan odnos povjerenja između inteligencije i seljaka, koji se u konačnici pretočio u sveopću ideju narodnoga zajedništva i boljitka u vremenima iznimno nepovoljnih gospodarskih, društvenih i političkih prilika pred i u vrijeme dva svjetska rata. Na temelju arhivske građe, glasila, statističkih pokazatelja i dosadašnjih istraživanja, autor razmatra uzroke nepismenosti i nastojanja na njezinu suzbijanju unutar zajednice hrvatskoga naroda u kontekstu širih društveno-političkih prilika toga vremena.
Preuzimanja
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Licenca
Autorska prava (c) 2025 Darko Zorić (Autor/in)
Ovo je djelo licencirano pod Creative Commons Attribution-NonCommercial-ShareAlike 4.0 Međunarodna licenca.
Prava korištenja: Gradovrh je časopis s otvorenim pristupom. Sadržaj svih brojeva dostupan je u elektroničkoj verziji svim zainteresiranim čitateljima i institucijama bez naplate, te ga svi imaju pravo čitati, pohraniti, kopirati, prosljeđivati, pretraživati, koristiti poveznice na tekst te ga koristiti u sve druge svrhe sukladno zakonu i akademskim etičkim pravilima bez posebne suglasnosti izdavača ili autora. Autori članaka zadržavaju autorsko pravo, uključujući i pravo na kopiranje (copyright). Gradovrh prihvaća uvjete licence Creative Commons CC BY-NC-SA 4.0 licence.
